Sveobuhvatni vodič kroz stručni ispit i licencu za bezbednost i zdravlje na radu (BZR)
Detaljan vodič o stručnom ispitu za BZR, pripremi, novom zakonu, licenci, bodovima za obnovu i praktičnim savetima za buduća lica za bezbednost i zdravlje na radu.
U oblasti bezbednosti i zdravlja na radu (BZR) neprestano dolazi do promena i unapređenja. Za sva lica koja obavljaju ili planiraju da obavljaju poslove u ovoj kritičnoj oblasti, ključno je biti u toku sa aktuelnim zakonskim okvirom, procedurama polaganja stručnog ispita i uslovima za dobijanje i obnovu licence. Ovaj članak ima za cilj da pruži jasnu, detaljnu i korisnu analizu celokupnog procesa, na osnovu iskustava kolega i aktuelnih informacija.
Stručni ispit za BZR: Put ka licenci
Polaganje stručnog ispita za sticanje zvanja lica za bezbednost i zdravlje na radu predstavlja obavezan korak za sve koji žele da se profesionalno bave ovim poslovima. Ispit se organizuje pod nadležnošću nadležne uprave i sastoji se iz nekoliko delova koji testiraju kako teorijsko znanje tako i praktične veštine.
Struktura ispita: Šta vas očekuje?
Ispit je podeljen na dva glavna, međusobno povezana dela:
1. Opšti deo obuhvata pitanja iz međunarodnih i domaćih pravnih izvora. Očekuje se poznavanje ključnih konvencija (poput Konvencije 161 o službama medicine rada), direktiva Evropske unije (npr. Okvirna direktiva 89/391/EEZ), kao i osnova nacionalnog zakonodavstva u oblasti rada, zdravstvenog i penzijskog osiguranja. Pitanja se često tiču prava i obaveza poslodavaca i zaposlenih, načela prevencije, te regulative o zapošljavanju naših državljana u zemljama EU.
2. Posebni (stručni) deo je složeniji i zahteva dublje znanje. On se dalje deli na:
- Pismeni deo - Procena rizika za konkretno radno mesto. Kandidat dobija nasumično odabrano radno mesto (npr. zidar, elektromonter, automehaničar, vatrogasac) i u ograničenom vremenu (obično 2 sata) mora da izradi procenu rizika. Ključno je prepoznati sve relevantne opasnosti i štetnosti, primeniti odabranu metodu (često se koristi Kinney metoda), utvrditi da li je radno mesto sa povećanim rizikom i predložiti odgovarajuće preventivne mere. Na ovom delu nije dozvoljeno korišćenje literature, osim zvanične liste opasnosti i štetnosti koju kandidati ponekad dobijaju ili mogu da ponesu.
- Usmeni deo - Odgovaranje izvučenih pitanja. Nakon pismenog dela, kandidati usmeno brane svoju procenu rizika pred jednim članom komisije, a zatim izvlače i odgovaraju na pitanja iz brojnih pravilnika i uredbi. Ova pitanja mogu biti izuzetno specifična, poput zahteva za konstruisanje mašina, mere zaštite pri radu sa azbestom, graničnih vrednosti buke i vibracija, obeležavanja cevovoda, uslova za rad na gradilištu i slično.
Iskustva sa polaganja: Šta je bitno znati?
Na osnovu iskustava onih koji su već položili, mogu se izdvojiti neki zajednički utisci i saveti:
- Organizacija: Polaganje se obično odvija vikendom. Kandidati se prozivaju po azbučnom redu, vrši se identifikacija, a zatim se ulazi u prostorije gde se polaže. Zbog epidemioloških mera, česte su mere distanciranja, nošenje maski i rukavica.
- Ispitivači: Opisani su uglavnom kao korektni i spremni da pomognu ukoliko kandidat pokazuje osnovno znanje. Ako se kandidat blokira, često postavljaju podpitanja da bi ga usmerili. Međutim, rigorozni su kada je u pitanju poznavanje tačnih brojčanih vrednosti (npr. granične i akcione vrednosti za buku, vreme zadržavanja u kesonu, potreban broj tuševa).
- Ključ za uspeh: Temeljno iščitavanje svih relevantnih pravilnika je imperativ. Nije dovoljno učiti sažete skripte, iako one dobro posluže za ponavljanje. Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnicima o buci, vibracijama, mašinama, gradilištu, azbestu, kao i onima koji se tiču procene rizika i lekarskih pregleda.
- Procena rizika: Vežbajte izradu procena za različita radna mesta kod kuće. Obratite pažnju na formu: opis posla, opasnosti i štetnosti, procena (matrica rizika), mere zaštite i jasno formulisan zaključak da li je radno mesto sa povećanim rizikom ili nije.
Licenca za BZR: Dobijanje, važenje i obnova
Položeni stručni ispit je osnova za dobijanje licence za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu. Međutim, proces ne završava tu.
Dobijanje prve licence
Prva licenca se izdaje na osnovu položenog stručnog ispita, obrazovanja i radnog iskustva. Prema aktuelnim informacijama i nacrtu novog zakona, postoje naznake da će se zahtevi za obrazovanjem pooštriti. U najavi je da će poslove (pod novim nazivima "saradnik" ili "savetnik") moći da obavljaju isključivo lica sa visokim obrazovanjem iz tehničko-tehnoloških nauka (minimum 180 ili 240 ESPB bodova). Ovo direktno dotiče mnoge trenutne stručnjake koji nemaju takav tip fakulteta.
Kao tranzicioni uslov pominje se mogućnost da lica sa najmanje petogodišnjim iskustvom u oblasti BZR mogu da nastave da obavljaju poslove bez tehničkog fakulteta, pod uslovom da polože stručni ispit i da u određenom roku dostignu potrebne dodatne kvalifikacije. Ova odredba je od ključnog značaja za postojeću radnu snagu.
Obnova licence: Sistem stručnog usavršavanja i bodovanja
Licenca za BZR važi 5 godina. Nakon tog perioda, neophodno je podneti zahtev za njeno obnavljanje. Glavni uslov za obnovu nije samo administrativna procedura, već dokaz o kontinuiranom stručnom usavršavanju.
Naime, tokom perioda važenja licence, lice za BZR je dužno da prisustvuje seminara, obuka, konferencija i drugih oblika edukacija koje organizuju ovlašćene institucije. Na ovim edukacijama prikupljaju se bodovi. Prilikom podnošenja zahteva za obnovu licence, potrebno je priložiti dokaze (uvežbane potvrde) o ostvarenom broju bodova. Minimalan broj bodova koji je potreban će biti definisan podzakonskim aktima. Ovaj sistem ima za cilj da osigura da lica za BZR budu u toku sa najnovijim trendovima, tehnologijama i zakonskim promenama u ovoj dinamičnoj oblasti.
Trošak obnove licence, prema dostupnim informacijama, iznosi oko 3.000 dinara.
Novi zakon o radu i BZR: Šta nas čeka?
Očekuje se usvajanje novog zakona koji će značajno reformisati oblast bezbednosti i zdravlja na radu. Pored već pomenutih zahteva za obrazovanjem, novi zakon bi trebalo da:
- Preciznije definiše odgovornosti svih aktera u sistemu (poslodavca, lica za BZR, koordinatora na gradilištu).
- Uvede jasnije sankcije za nepoštovanje propisa.
- Približi našu regulativu standardima Evropske unije.
- Reguliše pitanje obaveznog godišnjeg stručnog usavršavanja i bodovanja, što je direktno povezano sa obnovom licence.
Iako postoje zabrinutosti da bi novi zakon mogao da "isključi" deo trenutno aktivnih stručnjaka, njegova primarna namera je podizanje standarda i kvaliteta rada u ovoj oblasti, što je od suštinskog značaja za smanjenje broja povreda i profesionalnih oboljenja.
Praktični saveti za pripremu i rad u oblasti BZR
- Krenite na vreme: Gradivo za stručni ispit je obimno. Počnite da učite najmanje 2-3 meseca unapred. Nemojte zanemariti ni jedan pravilnik sa zvanične liste.
- Koristite zvanične izvore: Svi zakoni, uredbe i pravilnici su dostupni na sajtovima nadležnih ministarstava i Uprave za bezbednost i zdravlje na radu. Uvek proveravate da li koristite poslednju verziju propisa.
- Vežbajte procenu rizika: Pronađite gotove primere na internetu (uzimajući u obzir osetljivost podataka) ili kreirajte svoje za različita zanimanja. Fokusirajte se na logiku i strukturu.
- Budite aktivni u stručnoj zajednici: Forumi, grupe na društvenim mrežama i stručna predavanja su odličan izvor informacija, iskustava i podrške.
- Pratite promene: Oblast BZR je u stalnom razvoju. Budite proaktivni u praćenju novih propisa, tehničkih standarda i najboljih praksi.
- Angažujte se na sistematski način: Ako radite kao lice za BZR, zalagajte se za implementaciju celovitog sistema upravljanja, a ne samo formalno ispunjavanje obaveza. Dobra procena rizika je temelj svih preventivnih mera.
Zaključak
Put do profesionalnog bavljenja bezbednošću i zdravljem na radu zahteva predanost, kontinuirano učenje i prilagodavanje promenama. Stručni ispit je važan, ali samo početni korak. Dobijanje i održavanje licence kroz sistem stručnog usavršavanja postaje ključni element karijere u ovoj oblasti. Predstojeće zakonske promene, iako izazovne, imaju za cilj unapređenje celokupnog sistema i zaštite zdravlja radnika. Informisanost, dobra priprema i posvećenost visokim profesionalnim standardima najbolji su saveznici svakog budućeg i sadašnjeg lica za bezbednost i zdravlje na radu.